Hidrografija
Rijeka Usora je sjevernobosanska rijeka i lijeva pritoka rijeke Bosne, koja pripada slivu rijeke Save. Izvire ispod planinskog masiva Uzlomac – Borja – Očauš. U svom gornjem toku, rijeka Usora pravi veliki luk oko planinskog masiva Borja, protežući se od jugozapadnih do sjeveroistočnih padina. U ovom dijelu, Usora protječe kroz planinske predjele i prima brojne planinske potoke koji prolaze kroz šumovite predjele. Potočići se usijecaju u stijene zajedno s matičnom rijekom, stvarajući ponekad manje klisure. Ukupna dužina rijeke Usore iznosi oko 80 kilometara, a površina njenog porečja obuhvaća oko 850 km². Rijeka Usora nastaje spojem Velike i Male Usore kod mjesta Sastavci u Tesliću. Velika Usora se formira od nekoliko potoka ispod planine Očauš, kao što su Jelića i Brkića potok, Gomjenica, Bežiljanska, Ljubićka i Katića rijeka, Crna rijeka (koja se sastoji od Bijele i Račne rijeke), Gozna (Jenkovača) rijeka, Kamenica, Brusna, Rajševska rijeka, Želeća, Blatnica, Marica, Okrugla, Uzvinska rijeka, Žiraja, Studena, Ugodnovićki i Crni potok, Crkvena, Očaušnica, Borovnica, Penava, Srednji potok i Posenjačka rijeka, koja izvire ispod vrha Stankovac. Mala Usora se formira od nekoliko potoka ispod planine Očauš, kao što su Gračanica, Bjelovode, Rankovačka rijeka, Brezna, Velika rijeka, Miljkovača, Pasjačka rijeka, Inova, Velika Ostružnja (koju čine Markoviča rijeka i Zlata) i Mišića rijeka. U Usoru se ulijevaju i Ruževićki i Talin potok, Radušica, ???, Katića rijeka, Tešanjka (Mekiški potok i Trebačka rijeka), Albegovačka rijeka i Duboki potok, prije nego što se kod Doboja ulijeva u rijeku Bosnu s lijeve strane. Ušće Usore u Bosnu nalazi se na visini od 147 metara, oko 4 kilometra jugozapadno od Doboja.
Veći dio toka rijeke Usore karakterizira bujični režim, što često dovodi do značajnih materijalnih šteta uslijed čestih poplava. Dubina rijeke je ravnomjerna, s čestim preljevima i relativno strmim padovima. U proljeće i jesen, a ponekad i tijekom obilnih ljetnih pljuskova, Usora se nadima i poplavljuje određena područja. Najčešće su to polja kod ušća u Bosnu, polja kod sela Vrela i Žarkovina, te dijelovi naselja kod ušća Male Usore u Veliku Usoru. Zimi, mirniji dijelovi rijeke Usore često se zaledjuju. Rijeka Usora ima nivalno-pluvijalni režim, što znači da se njen vodostaj povećava uslijed otapanja snijega i veće količine padavina. Minimum srednjeg mjesečnog vodostaja javlja se u rujnu (68,7 cm), dok je maksimum u travnju (135,1 cm). Godišnji prosjek vodostaja rijeke Usore na njenom ušću iznosi 95 cm. Voda rijeke Usore klasificira se kao slabo tvrda voda, s 50% hidrokarbonatskog i 50% sulfatnog sadržaja. Odnos između kalcija i magnezija je 1:0,7. Usora je stalni tok s fluktuacijama vodostaja, pri čemu su najniži ritmovi ljetnog vodostaja često iznimno niski. Riječna dolina zadržava prirodna obilježja koja je čine morfološki i potamološki posebnom.
Tok rijeke Usore može se podijeliti na gornji, srednji i donji tok. U gornjem toku, rijeka brzo teče preko brzaka ili mirnijih, kamenitih dijelova kroz brdovito ili planinsko područje, često prolazeći kroz kanjone. Značajne karakteristike gornjeg toka uključuju kamenito korito, bržu struju vode, veću koncentraciju kisika i male oscilacije temperature (koja je većinu godine niska). Biljke i životinje koje naseljavaju gornje dijelove rijeke prilagođene su tim uvjetima okoliša.
Zatim, Usora ulazi u doline gdje se širi. Dolazeći do srednjeg toka, korito rijeke ima drugačiji supstrat, uglavnom sastavljen od šljunka i pijeska. Brzina vode i koncentracija kisika nešto su manji u usporedbi s gornjim tokom, dok su oscilacije temperature i koncentracija ugljičnog dioksida veće. Zbog manje ekstremnih uvjeta (poput temperature vode), u srednjem toku nalazimo veću raznolikost živog svijeta. Umjesto velikih stijena, prevladavaju naslage šljunka. U nekim rijekama, one su vrlo prostrane, pa se za vrijeme niskog vodostaja rijeka razdvaja u nekoliko kanala. To je tipičan primjer isprepletenog toka.
Konačno, u nizinama, rijeke gube na snazi, šire se, talože mulj i počinju meandrirati kroz poplavne nizine. Podloga u tim područjima čini pijesak i mulj. Krške, odnosno jadranske, rijeke imaju specifične karakteristike te često teku kroz kanjone veći dio svog toka. Donji dijelovi rijeka ponekad pokazuju određene karakteristike stajaćica, kao što su veća fluktuacija temperature, koncentracije kisika i ugljičnog dioksida.
Hidrologija
Slivno područje gornjeg toka Usore sastoji se od različitih geoloških formacija. Osnova tog područja su starije mase u Dinaridima, koje su prošle kroz procese erozije. Najzastupljenija formacija je dijabaz, koji je prekriven vegetacijom koja štiti od erozije. Tu su i kristalasti škriljci, amfiboliti i gnajs, kao i peridotiti i serpentini kao magmatski odvojci. Također postoje izolirane naslage krečnjaka iz gornje krede. Može se zaključiti da je slivno područje Usore starije građe s vulkanskim stijenama kao umetnutim slojevima.
Nanos rijeke Usore spada u kvartar, najmlađe geološko razdoblje. Rijeka prenosi velike količine šljunka i pijeska koje taloži u svom prostranom koritu i izvan njega. Taj nanos se taloži preko pliocenskih taložina koje se sastoje od različitih vrsta gline i pjeskovitih glina. Također su formirane riječne terase kao rezultat tektonskih i sedimentacijskih procesa tijekom kvartara. Pored površinskog toka, rijeka Usora ima i podzemni tok u kojem se formiraju podzemne akumulacije koje su povezane s rijekom. Te podzemne akumulacije, poznate i kao vodna tijela, služe kao izvor pitke vode.
Vodonosnik u tom području ima homogenu geološku strukturu u kojoj prevladavaju šljunci velikih čestica s manjim udjelom krupnozrnastog pijeska. Debljina šljunčanih naslaga doseže do 4,5 metara. Debljina vodonosnika se smanjuje udaljavajući se od toka Usore. Vodonosnik leži preko pliocenskih glina koje su nepropusne za vodu. Na vrhu vodonosnih šljunaka nalazi se pokrivač od različitih vrsta gline, pjeskovitih glina ili glinovitih šljunaka. U nekim područjima taj pokrivač nedostaje, pa su vodonosni šljunci izloženi na površini. Debljina pokrivača se povećava udaljavajući se od toka Usore. Vodonosnik je otvorenog tipa, a vodostaj rijeke Usore utječe na razinu vode u vodonosniku. Rijeka Usora ima asimetrično i promjenjivo korito koje presijeca vodonosnik. Vodostaji rijeka se mijenjaju od poplavnih do sušnih razdoblja, što značajno utječe na debljinu vodonosnika.
Klima
Zbog planinskog položaja, oblast toka rijeke Usore ima specifične klimatske uvjete. Zime su hladne, a prosječne ljetne temperature relativno niske. Padavine su raspoređene slično kao i u drugim planinskim područjima Bosne i Hercegovine. Klima je kontinentalna s izraženim planinskim karakteristikama, posebno u gornjem toku rijeke.
Zimi, temperatura može pasti ispod nule, a snijeg je čest. Hladne temperature i obilje snijega mogu uzrokovati zimski režim vodotoka rijeke Usore, s mogućnošću leda i smrzavanja dijelova rijeke. Ove klimatske prilike mogu utjecati na protok vode i hidrološki režim rijeke.
Ljeti, temperature se obično kreću na nižim vrijednostima u usporedbi s drugim područjima u Bosni i Hercegovini. To je posljedica planinskog položaja i utjecaja hladnijih vazdušnih masa s nadmorskih visina. Ove niže ljetne temperature mogu donijeti osvježavajući ugođaj i pogodnost za aktivnosti na otvorenom u tom području.
Padavine su relativno ravnomjerno raspoređene tokom godine, s tendencijom veće koncentracije u proljeće i jesen. Ukupna količina padavina u ovom području određena je geografskim faktorima i planinskim reljefom. Obilje padavina, zajedno s planinskim izvorima i podzemnim akumulacijama, osigurava vodeni resurs za riječni tok Usore.
Ovi klimatski uvjeti stvaraju povoljne uslove za razvoj biljnog i životinjskog svijeta u slivu rijeke Usore. Planinsko područje ima bogatu vegetaciju, uključujući šume, livade i pašnjake. Ova raznolikost ekosistema pruža stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama koje su prilagođene ovim klimatskim uslovima.
Također, klimatski uvjeti mogu utjecati na poljoprivredu i ruralni razvoj u ovom području. Niže temperature i ravnomjerna raspodjela padavina mogu biti povoljne za određene poljoprivredne kulture, dok istovremeno zahtijevaju odgovarajuće prilagodbe i tehnike uzgoja.
Ukratko, oblast toka rijeke Usore ima kontinentalnu klimu s planinskim karakteristikama. Hladne zime, niske ljetne temperature i ravnomjerna raspodjela padavina čine specifične klimatske uvjete u ovom području. Ovi uvjeti utječu na hidrološki režim rijeke, razvoj biljnog i životinjskog svijeta te poljoprivredu u slivu rijeke Usore.