Rijeka je središta biološke raznolikosti. Živi svijet rijeka obuhvaća mnoge skupine životinja i biljaka koje su često specijalizirane za ovakva staništa. Dio životinja i biljaka žive na kopnu, ali su neraskidivo vezane uz vodena staništa. Rijeka je stanište mnogih vrste vodenih biljaka, alge, mahovine i potopljene biljke.
Upoznajte neke od stanovnika rijeke Usore i njene okoline
Insekti
U Usori žive ličinke insekata, uključujući patuljka, mladunčeta i kamenčića. Među njima su i ličike obalčari, vodencvjetovi, vretenca i tulari. Insekti se mogu naći u potocima koji su izuzetno čisti i na njima ima puno stijena na kojima insekti mogu stajati. Od insekata tu su obalčari (Plecoptera), kornjaši (Coleoptera), muljari (Megaloptera – Sialoidea), dvokrilci (Diptera) itd.
Najznačaniji su vodenbuha (Daphnidae), kopnica (Aquarium paludum), vatrena stjenica (Pyrrhocoris apterus), vodencvjet (Ephemeroptera), vretenca (Odonata), zeleni kralj (Aeshna viridis), zatim vilin konjici prugasta konjska smrt ili prugasti blistavac (Calopteryx splendens) i veliki car (Anax imperator), modra konjska smrt (Calopteryx virgo), prugasta konjska smrt (Calopteryx splendens), jantarni strijelac (Sympetrum flaveolum) i crnkasti strijelac (Sympetrum pedemontanum). Od leptira tu je žućak (Gonepteryx rhamni). Tu su i plošnjaci od kojih je najzastupljeniji virnjak (Turbellaria).
Školjkaši, puževi, rakovi i rakušci
Školjkaši – bezupka (Anodonta cygnea), slikarska lisanka (Unio pictorum), raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha).
Puževi – obični barnjak (Lymnaea stagnalis) i vodenih puževa plućnjaka (Basommatophora)
Rakovi – Riječni rak (Astacus astacus), potočni rak (Austropotamobius torrentium)
Rakušci – Gammarus fossarum, Gammarus balcanicus, vodenbabura (Asellus aquaticus L.)
Ribe
Crnomorski sliv je stanište 103 riblje što ga čini ihtiološki najbogatijim u Europi. Prevladavaju šaranske vrste, pa slijede grgečke i salmonidne.
U gornjem dijelu toka potočna pastrmka (Salmo trutta fario), klen (Squalius cephalus) i bijeli klen (Leuciscus cavedanus), Lipljen (Thymallus thymallus), škobalj, krkuša, obična ili riječna mrena (Barbus barbus), potočna mrena (Barbus balcanicus), plotica, gagica (lokalni naziv jošavka), uklija (lokalni naziv bijelić) i bjelica. U srednjem toku tu su šaran (Cyprinus carpio), štuka i deverika (Abramis brama), a na ušću som (Silurus glanis) i mladica (Hucho hucho). U gornjem dijelu toka, oko 40 km toka čiste planinske vode, do mjesta Studenci, svoje stanište su našle potočna pastrmka (Salmo trutta fario), klen (Squalius cephalus i Leuciscus cephalus), Lipljen (Thymallus thymallus), škobalj, krkuša, obična ili riječna mrena (Barbus barbus), potočna mrena (Barbus balcanicus), plotica, gagica (lokalni naziv jošavka), uklija (lokalni naziv bijelić), bjelica, peš (Cottus gobio) i pijor (Phoxinus phoxinus). Srednjim tokom rijeke uz mrenu dolaze još i klen, podust, jez, bolen, klenić, mladica.
obična štuka (Esox lucius), bolen ili bucov (Aspius aspius), crnka (Umbra krameri)
Žabe
Žaba mukača (Bombina variegata). crveni mukač (Bombina bombina), zelena žaba (Rana esculenta), velika zelena žaba (Rana ridibunda), obična gatalinka (Hyla arborea), smeđa krastača (Bufo bufo), lombardijska žaba (Rana latastei).
Kornjače
Barska kornjača (Emys orbicularis)
Daždevnjaci
Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris), pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra)
Plošnjaci
Virnjaci (Turbellaria)
Zmije
Ribarica ili kockasta vodenica (Natrix tessellata), bjelouška (Natrix natrix)
Ptice
Ptice su periodični stanovnici Usore a najpoznatije su divlje patka (Anas platyrhynchos), divlja guska (Anser anser), siva čaplja (Ardea cinerea), bijela roda (Ciconia alba), crna roda (Ciconia nigra), mala prutka (Actitis hypoleucos), crpka, češljugar (Carduelis carduelis), velika bijela čaplja (Ardea alba), crvendać (Erithacus rubecula), mrka crvenrepka (Phoenicurus ochruros), batokljun, orao zmijar (Circaetus gallicus), crnoglavi batić (Saxicola torquata), jastreb (Accipiter gentilis), vjetruša (Falco tinnunculus), veliki trstenjak (Acrocephalus arundinaceus), veliki vranac (ili kormoran, Phalacrocorax carbo), patka njorka (Aythya nyroca), škanjac (Buteo buteo), vlastelica (Himantopus himantopus), crna liska (Fulica atra), vodenkos (Cinclus cinclus).
Žabe
Žaba mukača (Bombina variegata). crveni mukač (Bombina bombina), zelena žaba (Rana esculenta), velika zelena žaba (Rana ridibunda), obična gatalinka (Hyla arborea), smeđa krastača (Bufo bufo), lombardijska žaba (Rana latastei).
Kornjače
Barska kornjača (Emys orbicularis)
Daždevnjaci
Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris), pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra)
Plošnjaci
Virnjaci (Turbellaria)
Zmije
Ribarica ili kockasta vodenica (Natrix tessellata), bjelouška (Natrix natrix)
Sisari
Dabar (Castor fiber)
Vidra
Česte su i alge kremenjašice i mahovine.
U donjem dijelu riječnog toka korito je muljevito ili pjeskovito s puno detritusa što je uvjetovano malom brzinom vode. Ovu zonu tekućica naseljavaju detritofagni (saprofagni) organizmi poput raznih vrsta iz skupina maločetinaša (Oligochaeta), 20 školjkaša (Bivalvia), raznih ličinaka kukaca te rakova (Crustacea) posebice onih iz skupina ljuskara (Ostracoda), jednakonožaca (Isopoda) i rakušaca (Amphipoda). Donji tok rijeke uz deveriku, od riba tu nalazimo i bodorku, šarana, linjka, smuđa, soma, štuku. Ovdje raste mnogo vodene vegetacije, česta je i nestašica kisika, kolebanja ekoloških parametara su velika.
Rijeke imaju i vertikalnu podjelu – od dna do površine. Taj gradijent nije toliko izražen kao u vodama stajaćicama ili u moru, jer u većini slučajeva nedostaje plankton, sitni organizmi koji plutaju najčešće u površinskom sloju vode, a predstavljaju vrlo značajnu kariku hranidbene mreže i biološke primarne produkcije organske tvari.
Dno ili bentos zasigurno je najvažnija zajednica rijeke, pogotovo za male vodene beskralješnjake koji ovdje nalaze zaklon od strujanja. Sitni vodeni beskralješnjaci poput vodencvjetova, tulara i obalčara, različitim se načinima učvršćuju za kamenje i druge čvrste objekte u koritu. Obale su također dio rijeke i često su vrlo bujne. Voda je na rubovima općenito usporena pa je živim organizmima olakšan rast. Vrbe su najčešća obalna vegetacija, zajedno s drugim vrstama mekog drveća poput topola ili joha, a nije rijetkost vidjeti ni trsku i ostalo močvarno bilje.
Podjela